POVIJEST

U izdanju župe Presvetog Srca Isusova – Vinišća nedavno su na inicijativu i pokretača publiciste i pravnika mr. Ivana Pažanina, izašla odlično opremljena i iznimno zanimljiva tri sveska "Vinišćarskog zbornika" na 2135 stranica. Kao urednik "Vinišćarskog zbornika" mr. Pažanin godinama je slušao, snimao i bilježio pučke predaje, legende, anegdote i istinske događaje o Vinišću, najvećem naselju Trogirskoga zaljeva, naselju ribara i težaka koje nestaje, a pred našim očima nastaju jedna nova Vinišća turističkih destinacija, s apartmanima i novim kućama. Skupljajući sjećanja najstarijih stanovnika Vinišća, marljivo je skupio etnografsko i povijesno blago rodnog kraja te ga u posljednji čas otrgnuo od zaborava i sačuvao za pokoljenja koja dolaze. Iz svoje bogate pismohrane, kao i drugih dostupnih pismohrana, izdvojio je u tri sveska brojne priloge svoje i više od stotinu suradnika – autora koji su prikazali vinišku i dijelom marinsku prošlost i sadašnjost.
U prvom svesku kroz tri poglavlja obuhvaćeno je 40 naslova: Vinišća u zrcalu kartografskih spomenika, povijesni podaci vizitacija Trogirske biskupije u 18. st., viniške žrtve u II. svjetskom ratu, oporuke stanovnika župe Drvenik iz 16, st., Oriovica - mjesto Duknovićeva podrijetla od 14. do 19. st., povijesne metamorfoze jedne župe - slučaj Vinišća i Drvenika i niz drugih povijesnih priloga u kojima među ostalim pišu: Ivo Babić, don Živan Bezić, Fani Celio Cega, don Ivo Đurđević, don Ante Jurić, fra Andrija Kačić Miošić, don Lovre Katić, Duško Kečkemet, don Slavko Kovačić, Ivan Pažanin, don Ante Zorčić "Rapo".


U drugom i najopsežnijem svesku u šest poglavlja, u prilogu "Poznavanje sakralne arhitekture Marine i Vinišća" predstavljeno je i analizirano devet crkava, od kojih se njih sedam nalazi na području današnje Marine (crkva Marije Snježne, Sv. Jurja, Sv. Luke, Sv. Marije, Sv. Ivana krstitelja, Sv. Jakova i crkva Gospe od Anđela), a dvije teritorijalno pripadaju Vinišćima (crkva Gospe od Karmena i crkva Gospe od zdravlja). Današnje sakralne građevine podignute su na temeljima ranijih srednjovjekovnih crkava (od 13. do 19. stoljeća), stoga potvrđuju kontinuitet naseljavanja i života na tim prostorima do danas. Neke od njih više nisu u sakralnoj funkciji, dok većina jest, od kojih su poneke zadržale izvornu namjenu, župske i grobišne crkve, do današnjih dana. U istom poglavlju opisano je i istraživanje spilje sv. Filipa i Jakova kod Marine godine 204. Spilja je posjećivana u tijeku cijelog srednjeg vijeka, o čemu svjedoče brojni hodočasnički natpisi i grafiti urezani na stijenama. Spilja je svojevrsni arhiv pismenosti u kamenu u kojem se izmjenjuju latiničko pismo, gotičko kurzivno pismo, kićena slova majstora Jacobusa, hrvatsko ćirilično pismo (bosančica), do najnovijih natpisa koji bezobzirno na mjestima prekrivaju one starije.
U posebnom poglavlju o crkvama, kapelama, crkvenoj tradiciji i svecima zaštitnicima, obrađena je romanička crkva Sv. Jurja na Oriovici, naselju Vinišća, te crkva Sv. Vida u Sevidu i zavjetne kapelice u Vinišćima u Marini. Posebno su opisani vjerski običaji u župi Vinišće i običajnici župske crkve Sv. Jakova i crkve Sv. Ivana Krstitelja te bratovštine Gospe od Ružarija u Marini iz 1890. godine. Na kraju poglavlja Pažanin donosi popis župnika obnovljene vinišćarske župe kada je od 1872., imenovan prvi neovisni župnik ("cappellano curato") župe "Orihovica", don Dominik Gatti (1872. - 1873.) do danas, don Ivana Simunića, koji je imenovan za župnika viniške župe 2008. poslije smrti don Ive Đurđevića. U tom svesku među 36 autora svojim prilozima sudjelovali su fra Anđelko Badurina, Silvije Bombardelli, akademik Nenad Cambi. Ljubo Stipišić, fra Izak Špralja i drugi.


Treći svezak donosi priloge o kulturi i umjetnosti, s posebnim osvrtom na zavjetne crkve i zavjetne predmete u Vinišćima i Marini, te o grafikama u tiskanim liturgijskim knjigama arhiva župe sv. Jakova Apostola u Marini s kratkim osvrtom na izdvojene primjere grafika u arhivu župe Presvetog Srca Isusova u Vinišću. Tu je i prilog o inventaru župe sv. Jakova u Marini, iz 19. st., razdoblja tzv. Druge austrijske uprave. Sačuvani povijesni inventar župe sv. Jakova dokaz je da su župljani u prošlosti, a prema svojim mogućnostima, pribavljali euharistijske utenzilije zavidne kvalitete za euharistijsko slavlje u svojoj župi. U nastavku je i prilog za inventar župe Presvetog Srca Isusova u Vinišću gdje su opisani liturgijski predmeti s kraja 19. st., te sakralne knjige u župskim uredima Vinišća za razdoblje od osnivanja obnovljene župe iz prosinca 1817. pa do danas, i u Marini od 18. st. Za "Vinišćarski zbornik 3" pišu između ostalih akademik Igor Fisković, nadbiskup Frane Franić, Vjekoslav Krsnik, Sandi Bulimbašić i drugi.